SLOBODNI PRISTUP INFORMACIJAMA OD JAVNOG ZNAČAJA

SLOBODNI PRISTUP INFORMACIJAMA OD JAVNOG ZNAČAJA

ZAKON O SLOBODNOM PRISTUPU INFORMACIJAMA OD JAVNOG ZNAČAJA

Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja („Sl. glasnik RS“, br. 120/04, 54/07, 104/09 i 36/10), koji je stupio na snagu dana 13.11.2004. godine, uređuju se prava na pristup informacijama od javnog značaja kojima raspolažu organi javne vlasti, radi ostvarenja i zaštite interesa javnosti da zna i ostvarenja slobodnog demokratskog poretka i otvorenog društva. Osnovno načelo promovisano ovim zakonom je da svako ko zatraži ima pravo da sazna svaku informaciju koja je u posedu vlasti, osim u slučajevima kada je Zakon odredio drugačije.

Informacija od javnog značaja, u smislu ovog zakona, jeste informacija kojom raspolaže organ javne vlasti, koja je nastala u radu ili u vezi s radom organa javne vlasti, koja je sadržana u određenom dokumentu, a odnosi se na sve ono o čemu javnost ima opravdan interes da zna. Organ javne vlasti jeste državni organ, organ teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, organizacija kojoj je povereno vršenje javnih ovlašćenja, kao i  pravno lice koje osniva ili finansira državni organ, u celini ili u pretežnom delu.

Svako ima pravo na pristup informacijama pod jednakim uslovima.

Zakonom se uvodi pretpostavka da je tražena informacija ona informacija koju javnost ima opravdan interes da zna, odnosno, uvodi se pretpostavka osnovanosti zahteva za slobodan pristup informacijama od javnog značaja. Zakonom su taksativno navedeni slučajevi u kojima se tražiocu informacije može odbiti pravo pristupa traženoj informaciji (čl. 9, 13. i 14. Zakona). Van izuzetaka propisanih Zakonom, svaki pristup traženoj informaciji je slobodan.

Postoje četiri osnovna zakonska prava u pogledu pristupa informacijama od javnog značaja (čl. 5. Zakona):

  • pravo onoga ko traži da mu bude saopšteno da li organ javne vlasti poseduje određenu informaciju, odnosno, da li mu je ta informacija dostupna;
  • pravo tražioca da mu se informacija od javnog značaja učini dostupnom tako što će mu se, bez naknade, omogućiti uvid u dokument koji tu informaciju sadrži;
  • pravo tražioca da dobije kopiju dokumenta koji sadrži traženu informaciju, uz uplatu propisane naknade u visini nužnih troškova izrade kopije dokumenta i
  • pravo tražioca da mu se kopija dokumenta pošalje na adresu poštom, faksom, elektronskim putem ili na drugi način, uz uplatu propisane naknade u visini nužnih troškova upućivanja.


Obrazac zahteva za pristup informaciji od javnog značaja (u pdf formatu)

Organ vlasti neće tražiocu omogućiti ostvarivanje prava na pristup informacijama od javnog značaja, ukoliko bi time:
1. ugrozio život, zdravlje, sigurnost ili neko drugo važno dobro nekog lica;
2. ugrozio, omeo ili otežao sprečavanje ili otkrivanje krivičnog dela, optuženje za krivično delo, vođenje pretkrivičnog postupka, vođenje sudskog postupka, izvršenje presude, sprovođenje kazne ili bilo koji drugi pravno uređeni postupak ili fer postupanje i pravično suđenje;
3. ozbiljno ugrozio odbranu zemlje, nacionalnu i javnu bezbednost ili međunarodne odnose;
4. bitno umanjio sposobnost države da upravlja ekonomskim procesima u zemlji ili bitno otežao ostvarenje opravdanih ekonomskih interesa;
5. učinio dostupnim informaciju ili dokument za koji je propisima ili službenim aktom zasnovanim na zakonu određeno da se čuva kao državna, službena, poslovna ili druga tajna, odnosno, dokument koji je dostupan samo određenom krugu lica i zbog čijeg bi odavanja mogle nastupiti teške pravne  ili druge posledice po interese zaštićene zakonom, koji pretežu nad interesom za pristup informaciji.

Organ vlasti neće tražiocu omogućiti ostvarivanje prava na pristup informacijama od javnog značaja ako bi time povredio pravo na privatnost, pravo na ugled ili neko drugo pravo lica na koje se tražena informacija odnosi, osim:
1) ako je lice na to pristalo;
2) ako se radi o ličnosti, pojavi ili događaju od interesa za javnost i, naročito, ako se radi o nosiocu državne i političke funkcije i ako je informacija važna s obzirom na funkciju koju to lice vrši;
3) ako se radi o licu koje je svojim ponašanjem, naročito u vezi sa privatnim životom, dalo povoda za traženje informacije.

Organ vlasti ne mora tražiocu omogućiti ostvarivanje prava na pristup informacijama od javnog značaja ako se radi o informaciji koja je već objavljena i dostupna u zemlji ili na internetu. U ovom slučaju, organ vlasti će u odgovoru na zahtev označiti izvor informacije (broj službenog glasila, naziv publikacije i sl) i gde je i kada tražena informacija objavljena, osim u slučaju kada je to opštepoznato.

Organ vlasti neće tražiocu omogućiti ostvarivanje prava na pristup informacijama od javnog značaja ako tražilac zloupotrebljava prava na pristup informacijama od javnog značaja, a naročito ako je traženje nerazumno, učestalo, ako se ponavlja zahtev za istim ili već dobijenim informacijama ili ako se traži prevelik broj informacija.


POSTUPAK PRED ORGANOM VLASTI

1. Tražilac podnosi pismeni zahtev organu vlasti za ostvarivanje prava na pristup informacijama od javnog značaja. Zahtev mora da sadrži naziv organa vlasti, ime, prezime i adresu tražioca informacije, precizan opis tražene informacije, kao i druge podatke koji olakšavaju pronalaženje tražene informacije. Tražilac ne mora navesti razloge za zahtev. Takođe, organ vlasti je dužan da omogući pristup informacijama i na osnovu usmenog zahteva tražioca koji se saopštava u zapisnik, pri čemu se takav zahtev unosi u posebnu evidenciju, a premenjuju se isti rokovi kao za zahteve podnete pisanim putem.

2. Organ vlasti dužan je da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, tražioca obavesti o posedovanju informacije, pruži mu na uvid dokument koji sadrži traženu informaciju, odnosno, izda mu ili uputi kopiju tog dokumenta. Ako se zahtev odnosi na informaciju za koju se može pretpostaviti da je od značaja za zaštitu života ili slobode nekog lica, odnosno, da je od značaja bilo za ugrožavanje ili zaštitu zdravlja stanovništva i životne sredine, organ vlasti mora tražioca da obavesti o posedovanju te informacije, da mu stavi na uvid dokument koji sadrži traženu informaciju, odnosno, da mu izda  kopiju tog dokumenta najkasnije u roku od 48 sati od prijema zahteva.
Ako organ vlasti iz opravdanih razloga nije u mogućnosti da u roku iz stava 1. ovog člana obavesti tražioca o posedovanju informacije, da mu stavi na uvid dokument koji sadrži traženu informaciju i da mu izda, odnosno uputi kopiju tog dokumenta, tada je dužan da o tome, najkasnije u roku od sedam dana od dana prijema zahteva, obavesti tražioca i odredi naknadni rok, koji ne može biti duži od 40 dana od dana prijema zahteva. U tom roku mora obavestiti tražioca o posedovanju informacije, staviti mu na uvid dokument koji sadrži traženu informaciju i izdati mu, odnosno uputiti kopiju tog dokumenta.

3. Ako udovolji zahtevu tražioca, organ vlasti neće izdati posebno rešenje, nego će o tome sačiniti službenu belešku, a u slučaju odbijanja zahteva, u celini ili delimično, organ vlasti je dužan da bez odlaganja, najkasnije u roku od 15 dana od prijema zahteva, donese rešenje o odbijanju zahteva i da to rešenje pismeno obrazloži, kao i da u rešenju uputi tražioca na pravna sredstva koja može izjaviti protiv takvog rešenja.

U cilju ostvarenja prava propisanih ovim zakonom, organ vlasti imenuje jedno ili više ovlašćenih lica za postupanje po zahtevima. Ukoliko ovlašćeno lice nije imenovano, za postupanje po zahtevima nadležan je rukovodilac organa.


PRAVO ŽALBE

Tražilac informacije može izjaviti žalbu Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka ličnosti ako organ javne vlasti odbije da ga obavesti o tome da li poseduje određenu informaciju od javnog značaja ili da li mu je ona dostupna, ako odbije da mu stavi na uvid dokument koji sadrži traženu informaciju, da mu izda ili uputi kopiju dokumenta (zavisno od toga šta je traženo) ili to ne učini u propisanom roku od 15 dana (izuzetno, u roku od 40 dana, iz opravdanih razloga, iz čl. 16 st. 3 Zakona ili u roku od 48 časova za informacije koje su od značaja za zaštitu života ili slobode nekog lica ili za ugrožavanje ili zaštitu zdravlja stanovništva i životne sredine).
Zakonski rok u kome Poverenik treba da donese odluku po žalbi je 30 dana od predaje žalbe.

Obrasci žalbi (u pdf formatu):
1. Obrazac žalbe  protiv  odluke organa  vlasti kojom je odbijen ili odbačen zahtev za pristup informaciji
2. Obrazac žalbe kada organ vlasti nije postupio/ nije postupio u celosti/ po zahtevu tražioca u zakonskom  roku (ćutanje uprave)

Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja ustanovljen je Poverenik za informacije od javnog značaja, kao samostalan državni organ nezavisan u vršenju svoje vlasti, koji shodno odredbama zakona ima položaj drugostepenog organa prilikom rešavanja o osnovanosti zahteva za pristup informacijama od javnog značaja. Funkciju Poverenika za informacije od javnog značaja obavlja Milan Marinović.

Stupanjem na snagu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, dana 04.11.2008. godine, koji se primenjuje od 01.01.2009. godine, Poverenik za informacije od javnog značaja nastavio je sa radom pod nazivom Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, u čijoj je nadležnosti, osim  zaštite podataka o ličnosti, i nadzor u toj oblasti.

Služba poverenika nalazi se u Beogradu, u ulici Svetozara Markovića 42, a adresa za slanje pošte je: Beograd, Nemanjina 22-26. Kontakt telefon Kabineta Poverenika i Sektora za žalbe i pritužbe na dostupnost informacija: 011/3408-900, broj faksa: 011/2685-023, imejl adresa: office@poverenik.org.rs